martes, 13 de septiembre de 2011

Partera Chae - Arandu ka`aty


Arandu ka `aty añetehápe ha`e petei͂ jerovia oi͂va ñande tavarandu apytépe ha oñembohasáva túva ta`ýrape ani hag͂ua opa, sa`íma jahecha tapicha oguerekóva ko`a͂ mba`ekuaa, katu oi͂ guetei  tapichakuéra ñande tavapýpe ha okaháre ojerovia tapicháre ha ohomeme ojechauka ha omba`eporandu.
 Jaikuaaháicha ñane reta͂me tuicha iñambue oi͂ haguére heta tapicha iñarandu rasáva heta mba`épe, ha umi tembipuru pyahu ojepurúva ko`ág͂a rupi. Ko`a͂ mba`e ndojokói umi mba`echaépe g͂uara͂ okakuaa ha imbarete hag͂ua avei, ymaite guivéma ojejapo ko`a͂ mba`e ha avei ojepurúva umi poha͂ ñana, mamóguipa ou ko`a͂ mba`ekuaa avave ndoikuaái, moo͂pa oñepyru͂ téra͂ araka`épa ndojekuaái. Oi͂ha ñande apytépe oi͂ ha heta ava ojerovia ko`a͂ tapicha ichaereíntevare oguerekóva pokatu Ñandejára ome`e͂va`ekue ichupekuéra oporomonguera hag͂ua.
Partera chae katuetenunga kuñakarai ika`arúmava oipytyvo͂va heta kuñáme imemby hag͂ua ha ndaha`éi omomembýnteva katu avei oporomonguera avei heta mba`asy oipuruhápe imba`ekuaa poha͂ ñana rehegua. Tuicha mba`e pe oguerekóva ipoguýpe ko`a͂ tapicha ikutúva ogueru petei͂ tekove ko yvyape ári

Hasy opa hag͂ua ñande apytégui ko`a͂ jerovia jaguerekógui ñande ryepýpe voi mba`e jerovia okakuaáva ñembohasa rupi ta`yrakuérape ogueroguatáva hekove pukukue jave



.

Partera Chae
        Partera chae ha`e pe tapicha ijae reínteva oipytyvõva tapiaite kuñanguérape imemby hag̃ua. Ko`a͂ tembiapo ymaite guivéma ojejapóva, jaikuaaháicha yma niko ndapóriva`ekue pohãnohára ikatupyrýva ko`ã mba`épe ha`éva hina kuña ñemomemby. Heta  oĩ pe pokatu orekóva, ome`ẽva`ekue chupekuéra Tupã oĩpytyvõ hag̃ua opaite tapichápe.
       Avei oi͂ oguerekóva kutupyry oporomonguera heta mba`asýgui ikatúva ha`e: ohéo, py`a ruru, py`a rasy, akã rasy, kambyryrujere, tye chivivi, yvytu jepeju; ha ambue mba`asy. Heta jeýnte ko`ã mba`asykuéra umi pohãnohára ko`ág̃agua oñembakatupyryva`ekue sapy`ánte ombotuichaiterei, hákatu oĩramo tapicha ijaereívante oipohãno sapy`aite ko`ã mba`e oje`eva`ekue yvateve.
        Péicha jahecha mba`éichapa ikatupyry ko`ã tapicha, jaikuaavévo Partera rembiapóre amombe`úta peẽme.
Ña Sepi peteĩ kuñakarai ha`e ningo partera, heta kuñáme oipytyvõva`ekue imemby hag̃ua. Ha`éniko aréma omano hague.
Mba`épa pe tembiapo ojapóva kuñanguéra, hikuái oikuaa guive hyeguasuha ohomeme ña Sepi rendápe, oho araapy ha arapo jave ojepichyka ha omohendaporã mitãmíme oĩva isy ryepýpe, péicha kuñanguéra porundy jasy jave oho partera rendápe ha`e oikuaa voi araka`etépa heñóita pe kunumi.
        Péicha ña Sepi, ha`e kuñakarai imba`eporãva, pe hyeguasúva ndaikatúiramo oho hendápe ha`ete voi oñemboja kuñanguéra rendápe ohecha hag̃ua mba`éichapa oĩ pe hasykatúva. Ág̃akatu og̃uahẽ vove ára kuña imemby hag̃ua oĩma voi peteĩ kavaju ñapytĩháre oha`arõvo ojeho hag̃ua kuña imembýva rógape.
     Pe araitépe kuñakarai ombyaku y, upe rire oñepyrũ ojapichy mbarete mbareteve kuña rye oñeha`ãvo omoĩporã mitãmíme ikatu hag̃uáicha osẽporã, sapy`aitérõ g̃uarã osẽma mitãmi isy ryepýgui, oma`ẽporã ha ohupi ijyva ári ojesarekoporã hese, sapy`ánte oĩramo kunumi nahasẽiva heñói rire, ña Sepi oipyhy mitãmi ikupýgui omosa͂ingo ha oheviro`opete kangymi, péva ndaje ojejapo mitã ijahy`o soro hag̃ua ikatu hag̃uáicha omokõporã yvyty ha ipytuhẽ hag̃ua.
        Upeimínte ombojahu mitãmíme omboaoporã oikotevẽro, ha avei oñapytĩ mokõi hendápe mitã puru`ã, ha oikytĩ hembyre, upeva`erã oipuru inimbo ikatu hag̃uaícha ha`eñorei oso ha okuera.
  Ha rire oipyhy mita͂míme omoĩvo peteĩ voko`ípe oikuaa hag̃ua ipohyikue.  Ko`ã mba`e ojapopa rire ha`e ojesareko mitã sýrema, omopotĩporã kuñáme, ha ho`ysãramo pe ára jave omboao pyrusuporã péicha avei omoakãrehegua ha ombopyao oni hag̃ua kuña hasy upe rire.
           Avei ndaje karai, kunumi túva, oĩva upe rupi ojo`oma voi oikóvo yvykua ikatu hag̃uáicha ombo`yvyvy mitãmi ryrukue (placenta)
          Avei ña Sepi oiporopohãno ñembo`e rupive (vencimiento), oĩramo mitãmi ojeoheáva térã ikambyryryjeréva ha`e omonguera katueterei, upeva`erã ojeguerahava`erã hasývape araapy ha arapo javeve ikatu hag̃uáicha pe ñe`ẽreity omongueraporã mitãme avei kakuaápe, ojehova`erã hendápe ka`arupytũ jave, péicha pe mba`evai ohopa kuarahy reiképe ha ndouvéima upe rire.

Ohai:
Mbo`ehára Gustavo González






sábado, 3 de septiembre de 2011

Tembiapoukapy


Temimbo`ekuéra aty mbo`ehaovusu Ateneo de Lenguas y Cultura Guaranimegua roñembyaty  ha romoha`anga tembiapoukapy roguerojeráva mbo`ehao ryepýpe ha okaháre. Oi͂ petei͂ tekoteve͂ pave͂ tapichakuéra apytépe oikuaavévo ñane ñe`e͂ guaraní. Ojehupytývo umi mba`e ojeguerojera ko tembiapo, oguerekótava ipype heta mba`e jekuaara͂, oipytyvo͂tava maymaitéva tapicha ha temimbo`ekuérape amyasa͂iva arandu mbo`ehaoha rupi.